Dvorac Erdödy u Jastrebarskom, najstarije zdanje u gradu smješten je u prekrasnom starom parku koji je hortikulturni spomenik. U prvotnoj funkciji bio je to dvorac tipa Wasserburg, nizinska tvrđava okružena vodenim opkopima koji su danas zasuti i ozelenjeni, ali vidljivi u obličju terena. Prema arhivskim podacima dvorac-kaštel sagradio je ban Matija Gereb u razdoblju od 1483. do 1489. godine. U prvoj polovici 16. stoljeća obitelj Erdödy dolazi u posjed jastrebarskoga vlastelinstva pa tako i dvorca te ga posjeduje sve do 1922. godine. Zgrada dvorca izvedena je kao četverokut koji je smješten na blagoj uzvisini i opkoljen jarcima, kao što su rađene utvrde nizinskog tipa. Krila su mu različite visine, a najviše krilo zatvaraju dvije preostale zaobljene kule. Unutrašnje dvorište krasi trijem s arkadama i barokni stupovi. Stari kaštel podigao je ban Matija Gereb krajem 15. stoljeća, a od početka 16. st. pa do 1922. dvorac je u posjedu obitelji Erdödy. Tijekom vremena više puta dograđivan, ovaj četverokutni dvor pojačan s dvije zaobljene kule bio je jedna od utvrda u vrijeme turskih osvajanja. Ploču lijevo od ulaza ugradio je 1592. godine ban Toma Erdody. Stjepan Erdödy, ljubitelj prirode i lova osnovao je u njemu Prirodoslovni muzej. Nakon toga kupio ga je veletrgovac Ehrman, a kad je on 1936. godine propao, općina ga je otkupila za dječji dom. U njemu je neko vrijeme bio smješten i Zavičajni muzej.
Dvorac je danas u derutnom stanju i nije moguće razgledati mu unutrašnjost, međutim uskoro mu slijedi potpuna obnova i ponovno će zasjati u novo-straom sjaju. Do tada ga možete razgledati samo izvana, dok šetate prekrasnim perivojem Erdödy.
U gradskom muzeju Jastrebarskog posebno mjesto zauzima zbirka vezana uz dvorac i povijest grofova Erdödy koju između ostalog čini i mala zbirka fotografija, lovačkih predmeta i trofeja grofa Stjepana Erdödya koji je bio strastven lovac i pionir fotografije u našem kraju.
U zelenom kutku pitomog slavetićkog kraja prošaranog voćnjacima, vinogradima i cvjetnim livadama, na vrhu brijega nasuprot Župne crkve sv. Antuna Pustinjala iz 1600. godine, smješten je dvorac grofova Oršić, srednjovjekvno zdanje iznimne vrijednosti. Nakon što je promijenio nekoliko vlasnika 1468. godine dolazi u posjed grofova Oršić sve do 1869. godine kada mu vlasnik postaje Levin Rauch. Danas je dvorac u privatnom vlasništvu.
Stari grad se spominje 1294. godine u sklopu podgorske županije. Darovnicom kralja Matije Korvina iz 1487. godine Slavetić je pripao Oršićima koji su ga izabrali za svoje sjedište, prozvavši se i Oršići Slavetićki. Prvotno sagrađen kao srednjovjekovni burg s gotičkom jezgrom grada s branič kulom i palasom, u kasnijim je pregradnjama i dogradnjama od 16. do 18. st. pretvoren u prostrani dvorac. Građevne faze očituju se u gotičkim, renesansnim i baroknim elementima. Ovaj složen kompleks od nekoliko zgrada različite namjene zatvara zajedničko unutrašnje dvorište. Nad ulazom je označena godina 1639. U dvorcu je sačuvana peć iz 17. st., kamin s konzolama i vrijedni portreti.
Više informacija na www.slavetic.info
Dvorac Zwilling nalazi se u središtu močvarnog područja koje se početkom 20.st. počinje pretvarati u ribnjake Crna Mlaka, a oko 1905. godine u zakup ga dobiva Kornelius Zwilling. Danas je dvorac u privatnom vlasništvu.
U središtu močvarnog područja, koje se početkom 20. st. počinje pretvarati u ribnjake Crna Mlaka, a oko 1905. g. u zakup ga dobiva Kornelius Zwilling. U razdoblju 1914.-1920. g. gradi se kompleks vile, perivoja i popratnih zgrada po nacrtima arh. J. Deutscha (1917.g.) u stilu kasne secesije art decoa. Danas se ovaj dvorac nalazi u središtu Specijalnog ornitološkog rezervata Crna mlaka.
Fotogalerija